Župa Gospić

Kao naselje pod današnjim imenom Gospić se spominje 1604., a Nenad Moačanin našao je u turskim izvorima iz 1574. god. podatak o Gospojinu selu koje je nastalo na zemljištu koje je pripadalo porušenoj Gospinoj crkvi. Godine 1749., izgrađena je crkva na čast sv. Ivana Nepomuka. Ta crkva je 1781. srušena, a izgrađena je nova, stotinjak metara dalje u pravcu Kaniže. Crkva sv. Ivana Nepomuka bila je sjedište vojnog kapelana. Značenje joj je poraslo 1746. kada je Gospić izabran za središte Ličke pukovnije. U opisu crkvenih prilika 1768. stoji: Gospić je vojna kapelanija sv. Ivana Nepomuka uspostavljena na početku naseljavanja Like oko 1690. godine. Visoko dvorsko povjerenstvo iznijelo je 1767. godine mišljenje da bi središte župe trebalo prenijeti iz Novoga u Gospić, zajedno sa župnikom i kapelanom, s čime se složio tadašnji biskup. Ovo mišljenje je ostvareno 1769. ili 1780. godine. 1783. izgrađena je u središtu Gospića crkva posvećena Navještenju Marijinom i sv. Josipu. Dva pokrajna oltara bila su posvećena sv. Franji, odnosno sv. Jeronimu. Godine 1789. župa broji: «Ukupno 950 duša, ne računajući časnike i stražare, mladež koja iz okolnih naselja dolazi u školu, ne računajući također ni brojne bolesnike u bolnici, ni zatvorenike u zatvoru.» 15. rujna 1991. crkva je zapaljena. Budući da je nadsvođena, dosta je toga u unutrašnjosti ostalo, i tek poslije stradalo jer se nije moglo odmah postaviti krov kao zaštitu od oborina. 25. svibnja jubilejske 2000. godine papa Ivan Pavao II. proglašava je katedralom i prvom crkvom novoosnovane biskupije. Krajem 2007. započeli su radovi na sanaciji dotrajalog krovišta katedrale, a početkom 2008. počelo je sondiranje poda katedrale radi izgradnje kripte za pokop biskupa.