BOŽIĆNO PRIMANJE BISKUPA ZDENKA KRIŽIĆA U GOSPIĆU
Gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić upriličio je, u četvrtak 19. prosinca 2019. u Biskupskom ordinarijatu božićno primanje za predstavnike javnog i vjerskog života Gospićko-senjske biskupije.
Božićna pjesma „Radujte se narodi“ koju su svi na početku zapjevali, pridonijela je božićnom ugođaju.
Nakon toga generalni vikar biskupije mons. Marinko Miličević, apostrofirajući ovogodišnju Božićnu poruku biskupa Križića, rekao je:
„ ...možemo primijetiti da u njoj dominira govor o ljudskoj čežnji za Bogom ali i poziv na produbljenje naše vjere u Boga. U kršćanstvu je od najranijih vremena bilo i ostalo u središtu navještaja vjere Isusovo uskrsnuće. Potreba za slavljenjem otajstva Božića pokazala se u 4. stoljeću kada su se pojavile hereze koje su nijekale Kristovo božanstvo i Kristovo čovještvo. Stoga je Crkva na Prvom općem saboru u Niceji 325. god. osudila spomenute hereze i svečano proglasila da je Isus Krist pravi Bog, istobitan s Ocem, utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice te je i pravi čovjek. Crkva je to vjerovanje potvrdila uvodeći blagdan Kristova rođenja - Božić. Nakon ovog povijesnog pojašnjenja mons. Miličević čestitao je Božić riječima: „Kao što nam Vi, u ovogodišnjoj poruci stavljate Mariju za uzor vjere i molitve, tako i ja Vama i biskupu Mili, u ime svih svećenika naše biskupije, želim da je u tome nasljedujete te imate njezinu trajnu zaštitu i mir, za dušu i za tijelo. Od srca Vam želim čestit i blagoslovljen Božić.“
Biskup Križić je potom, pozdravio prisutne, posebno biskupa u miru Milu Bogovića, svoje najbliže suradnike, dekane, članove Senjskog kaptola, ostale svećenike, redovnike i redovnice. Pozdravio je prisutne predstavnike vlasti na županijskoj i lokalnoj razini: župana Ličko-senjske županije i njegove suradnike, sve gradonačelnike i načelnike općina na teritoriju naše biskupije i sve koji obnašaju odgovorne dužnosti u raznim važnim institucijama i ustanovama na području biskupije.
Istaknuo je, kako ovom prigodom želi s prisutnima podijeliti neke informacije koje se tiču života i djelovanja naše biskupije.
„Prvo na planu naše domovinske Crkve spominjem dvije ovogodišnje novosti, vama doduše, poznate: Dobili smo novog apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj, Talijana mons. Giorgia Lingua. U vrlo kratko vrijeme naučio je prilično hrvatski jezik te je na hrvatskom predvodio i prvu misu u zagrebačkoj katedrali. Obećao je dolazak u Gospić, ali ćemo se još dogovoriti kada. Prijašnji nuncij, također Talijan, mons. Giuseppe Pinto bio je kratko u Hrvatskoj zbog bolesti. Prijeti mu potpuna sljepoća, pa je povučen na liječenje.
Druga vijest da je za Varaždinsku biskupiju zaređen prije dvadesetak dana, novi biskup mons. Bože Radoš koji je bio svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, na službi u Rimu kao rektor Hrvatskog zavoda sv. Jeronima. Možete i sami primijetiti novi stil pape Franje: ni za jednu od naših biskupija nije imenovao biskupa s njezinog teritorija, nego iz drugih biskupija ili redovničkih zajednica. Novi krčki biskup je kapucin i nikada prije nije djelovao u Krčkoj biskupiji; ja sam karmelićanin i nikada prije nisam djelovao u Gospićko-senjskoj biskupiji; mons. Rogić bio je svećenik ove biskupije, ali nije imenovan za biskupa ovdje nego u Šibeniku. Hvarskim biskupom imenovan je mons. Palić, svećenik Dubrovačke biskupije. I evo sada, mons. Radoš, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije imenovan je varaždinskim biskupom. Papa to vjerojatno, čini zbog toga da novi biskup dođe bez ikakvih predrasuda, uvjetovanosti i da po mogućnosti, donese nešto novo.“
Biskup Križić osvrnuo se i na svoj četverogodišnji mandat u ovoj biskupiji: „... mogu reći da sam kroz ovo vrijeme prilično upoznao biskupiju, prije svega narod naše biskupije koji mi postaje sve draži, jer sve više otkrivam vrijednosti koje ima. Istina, ovo ne znači da sam zadovoljan u svemu i sa življenjem i prakticiranjem vjere, ali uviđam da je narod otvoren duhovnim vrijednostima i da nije, kako bi to Biblija rekla, 'tvrda srca'. Zato tu vidim veliku odgovornost i na nama svećenicima da narodu sve više nudimo te vrijednosti i da zajedno s njima u tim vrijednostima sve više rastemo.“
Biskup je spomenuo i negativne pojave:
„Na prvom mjestu krhkost obitelji koja se manifestira u sve većem broju razvoda brakova. Naša biskupija je pretežno ruralna sredina, ali je, i pored toga, postotak razvoda brakova zastrašujući. U našoj biskupiji prošle godine vjenčano je 178 brakova a razvoda je bilo – nemam podatke posve precizne - oko 90. Svaka druga obitelj završi u rastavi. Zašto je to tako? Koliko smo kao društvo i Crkva ovdje zatajili? Kakva nam je budućnost?
Na drugom mjestu su demografski podaci i iseljavanje našeg naroda uopće, a napose s teritorija naše biskupije. Gradovi i općinska središta smanjuju se i stare, a mnoga sela nestaju. Krštenja u 2018. bilo je 543, a umrlih 1201. Kad se ovomu doda iseljavanje, posebno mladih osoba i mladih obitelji, moramo biti zabrinuti. Što se još tu može učiniti? Istina, ima tu i nekih pozitivnih pokazatelja, ali to je još uvijek premalo. Možda trebamo više ukazivati na one pozitivne primjere i promovirati optimizam. Ima previše pesimizma koji obeshrabruje. Imao sam krizmu u Njemačkoj u gradiću Neu Ulmu za krizmanike Hrvate i bilo je 206 krizmanika. Mnogi svježe došli u Njemačku te još ne znaju jezika. Mi nemamo u biskupiji župe u kojoj bi bilo 100 krizmanika.“
Biskup Križić je suradnju sa svim institucijama na teritoriju naše biskupije ocijenio dobrom. „Ne bavimo se politikom u tom smislu da bi favorizirali ovu ili onu stranku, nego podržavamo sve ono što je dobro za narod bez obzira od koga dolazilo. Otvoreni smo suradnji sa svima kojima je stalo do boljitka naroda na ovim prostorima. Ako se po koji put čuje kakva kritika iz Ordinarijata koja je usmjerena na neke pojave u društvu, to činimo dobronamjerno, ne želeći povrijediti osobe nego samo ukazati na neke situacije koje ne vode k dobru. Zdrava kritika u svemu može biti samo dobra. Otvoren sam primati kritike na račun Crkve, odnosno kritike našeg rada kao biskupa i svećenika, s vaše strane i sa strane vjernika i otvoren sam dijalogu sa svakim onim tko ima primjedbe ili prijedloge s obzirom na naš rad i naše svećeničko služenje narodu.
...Svi mi radimo za isti narod, za istu domovinu: Crkva više na duhovnom području, ali je svjesna da je i materijalno itekako važno. U svemu onome što je važno za čovjeka, za narod, Crkva ne može i ne smije ostati po strani.“
Biskup je spomenuo i Caritas po kojemu biskupija pruža pomoć potrebnima.
„Naša biskupija će u novoj 2020. god. obilježiti 20. obljetnicu uspostave ove biskupije. To će učiniti u veljači hodočašćem u Rim, a u Gospiću na svetkovinu Blagovijesti, 25. ožujka, kad slavimo zaštitnicu naše katedrale. Tada će svečano euharistijsko slavlje predvoditi kardinal Josip Bozanić.
Biskup je izrazio radost da je biskupija ove godine dobila dva nova svećenika i tri nova đakona koji će se iduće godine rediti za svećenike. Naša biskupija ima 86 župa. Neke su skoro pred nestajanjem. Te župe opslužuje 46 svećenika. Gospićko-senjska biskupija ima 36 vlastitih svećenika, od kojih su trojica u mirovini, znači 33 aktivna. Imamo i određeni broj starijih i bolesnih svećenika koji su aktivni ali nikada ne znamo do kada. Imamo još šestoricu posuđenih svećenika iz drugih biskupija ili redovničkih zajednica te još šest stabilnih redovnika koji djeluju u našoj biskupiji. Imamo šestoricu bogoslova koji se spremaju za svećeništvo pa se nadamo i u budućnosti imati novih ređenja.
Biskup je na kraju nabrojio projekte o kojima je još prošle godine bilo riječi:
Kapela u Srbu: Projekt je gotov, ali dozvole još nisu došle. Samostan klauzurnih sestara karmelićanki: projekt je završen i dozvole su dobivene, a sada s pouzdanjem u Boga. Svećenički dom: nemamo kamo sa svećenicima koji bolesni i istrošeni dođu u mirovinu. Projekt za Dom je gotov, dobivene su sve dozvole, pa ćemo, s Božjom pomoću, i s tim započeti. Imamo ne malih problema sa prokišnjavanjem kuće i crkve na Udbini. Tu su još obnove crkava i župnih stanova po mnogim župama.
Na kraju, želim svima vama i vašim obiteljima
sretan i blagoslovljen Božić i svako dobro u novoj 2020. godini.
Pripremila s. Robertina Medven
