Promocija zbornika „Spašavanje povijesti“
U Pučkom otvorenom učilištu „Dr. Ante Starčević“ Gospić, u subotu 25. svibnja 2019.upriličeno je predstavljanje zbornika „Spašavanje povijesti“o svećeničkom, profesorskom i biskupskom radu te o znanstvenim djelima gospićko-senjskog biskupa u miru mons. Mile Bogovića, prigodom 80. obljetnice njegovog rođenja i 20. obljetnice biskupskog ređenja. Nakon svečane zahvalne sv. mise u gospićkoj katedrali gotovo svi prisutni preselili su se na ovo predstavljanje.Zbornik, u osam poglavlja, na 460 stranica, prezentira radove 54 autora o biskupu Bogoviću.U izdanju Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije objavila ga je izdavačka kuća Alfa d.d.Predgovore su napisali zagrebački nadbiskup i kardinal mons. Josip Bozanić, gospićko-senjski biskup ordinarij mons. Zdenko Križić i glavni urednik zbornika Bruno Lončarić. U skladu s naslovom zbornika, na njegovoj naslovnoj stranici dominira prikaz Meštrovićevog kipa „Povijest Hrvata“ prikazana u liku majke, „bez čijeg krila znanost nam neće puno pomoći“, rekao je biskup Bogović. Na zadnjim koricama stoji tekst o potrebi spašavanja povijesti od ideološki fabriciranih neistina naše prošlosti koji je biskup Bogović 2008. godine objavio u prilogu „Novog lista“. Posebno zanimljiv dio zbornika je autobiografija biskupa Bogovića pod naslovom „Moje čitanje naroda“. Nakon uvodnih riječi biskupa mons. Zdenka Križića te zadarskog nadbiskupa i predsjednika HBK mons. Puljića, katedralni zbor izveo je pjesmu „Samo Bog je ljubav moja“, a potom su zbornik predstavili:dr. sc. Ante Bežen, umirovljeni profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Božidar Petrač, glavni urednik izdavačke kuće Alfa d.d., Bruno Lončarić, idejni začetnik i glavni urednik zbornika te biskup mons. dr. Mile Bogović.
Profesor Bežen izložio je strukturu zbornika i u najkraćim crtama naveo o čemu je svaki pojedini autor pisao u svome radu, odnosno, koji je segment života i rada biskupa Bogovića opisao. Čitateljima je posebno preporučio poglavlje „Moje čitanje naroda“ kao vrlo intrigantno poglavlje u kojem Bogović opisuje ljude i događaje na svome životnom putu, što je sve proživio i kako danas gleda na te ljude i događaje. Činjenica, da je u zborniku posvećenom njemu u čast, okupio oko sebe više od 50 znanstvenika, crkvenih dostojanstvenika, prijatelja i drugih suradnika, govori o Bogoviću kao čovjeku koji je dao veliki doprinos hrvatskom narodu, hrvatskoj povijesti i kulturi što mu nitko ne može ni na koji način osporiti. Spomenuo je i najnoviju knjigu biskupa Bogovića „Glagoljica – bitna odrednica hrvatskog identiteta“ kojom je biskup Bogović dao prikaz povijesti nastanka i širenja glagoljice na hrvatskom prostoru.
Božidar Petrač govorio je o suradnji biskupa Bogovića i nakladničke kuće Alfa d.d., odnosno, o razlozima zbog kojih je ova kuća pristala biti suizdavač ovog zbornika, kao i još tri Bogovićeve knjige: „Žao mi je naroda“, „Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti“ i „Glagoljica – bitna odrednica hrvatskog identiteta“. Čestitajući Bogoviću na dvostrukom jubileju, Petrač mu je zaželio još puno uspjeha u znanstvenom radu i spašavanju hrvatske povijesti.
O zborniku i suradnji s biskupom Bogovićem još od devedesetih godina prošlog stoljeća govorio je i djelatnik u marketingu „Novog lista“, Bruno Lončarić. Godine 2008. priredio je u Novom listu prilog „Spašavanje povijesti“. Ono što je biskup Bogović tada napisao u prilogu oduševilo je Lončarića i potaknulo ga na ideju da priredi zbornik u čast biskupa Bogovića čim se za to ukaže mogućnost. Tu ideju razvijao je tijekom narednih godina i izložio je biskupu Bogoviću početkom prošle godine te se ubrzo počelo s njezinim ostvarenjem. Spomenuo je zaslužne suradnike u priređivanju zbornika i sponzore koji su zbornik materijalno poduprli.
Biskup Bogović dao je kratki presjek svih objavljenih knjiga kojima je od početka svog znanstvenog rada sve do danas nastojao spasiti povijest od neistina i zaborava. Podijelio ih je prema tematici u tri skupine: pravoslavlje, glagoljica i povijest biskupije. Naveo je da je građu za knjige crpio iz knjižnica i arhiva (prvenstveno iz Vatikanskih arhiva i Biskupskog arhiva u Senju) i čitajući narod s kojim je živio i s kojim živi danas. Kao biskup činio je sve u znaku križa, a s velikim ponosom istaknuo je zasluge za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini i popisivanje hrvatskih ratnih i poratnih žrtava. Nije zaboravio niti ovaj put spomenuti ideju Svehrvatskog groba. Bogović se također, zahvalio autorima koji su napisali svoje priloge za zbornik, svima koji su sudjelovali u njegovu priređivanju, predstavljačima i organizatorima predstavljanja.
U glazbenom dijelu nastupili su i učenici folklorne skupine „Degenija“ iz Osnovne škole dr. Jure Turić Gospić, pod vodstvom prof. Antonije Rosandić.
Program predstavljanja vodio je potpisani vjeroučitelj.
Franje Puškarić
foto L.S.
